Geološka baština otoka Mljeta

 

( Pogled sa Grabove glave )

Mljet, jedan od najljepših jadranskih otoka, pruža se smjerom IJI - ZSZ, paralelno Jadranskoj obali. Širok je 3 km, a dugačak čak 37 km. Njegov sjeverozapadni dio, 1960. proglašen nacionalnim parkom, uz raznolik ekosustav obiluje i geološkim zanimljivostima, te raznolikim reljefnim oblicima, koji su rezultat djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na karbonatnu geološku podlogu. Klifovi, hridine i brojni mali otočići osobito se lijepo vide iz središnjeg dijela otoka, s njegovih najviših vrhova Veliki Planjak (391 m) i Grabova glava (384 m).

Uz obale otoka, a i u njegovoj unutrašnjosti, mogu se naći špilje, kaverne i urušene pećine - "garme". Jedna od špilja, u skladu s otočnom legendom, nosi Odisejevo ime. U središtu otoka smjestila su se kraška polja s naseljima, gdje se od davnina uzgajaju smokve, masline i vinova loza, a posebna su znamenitost mljetske "blatine", bočata jezera koja povremeno presušuju. Veliko jezero površine 145 hektara i dubine do 46 metara i Malo jezero površine 24 hektara i dubine do 29 metara jedinstven su geološki i oceanografski fenomen u kršu. Nastala prije desetak tisuća godina, ova su jezera isprva su bila slatkovodna, dok ih danas nastanjuju morski stanovnici, a u vrijeme izmjene morskih doba intenzivno komuniciraju s otvorenim morem. Najveći dio NP Mljet izgrađuju karbonatne stijene jure (plavo) i krede (zeleno), vapnenci i dolomiti. Ove su stijene nastajale na Jadranskoj karbonatnoj platformi, u razdoblju između 150 milijuna godina i 80 milijuna godina prije današnjice. Jadranska je platforma tijekom paleozojske ere bila dio Afričke ploče, no kasnije se taj dio kontinentske ploče otkinuo i počeo putovati prema sjeveru. U periodu jure i početkom krede Jadranska se platforma nalazila približno na geografskoj širini današnje Turske. Sastojala od brojnih otoka i otočića, plićaka, plaža i laguna. Toplo i plitko more omogućilo je život brojnim organizmima, među kojima se ističu vapnenačke alge, stanovnici zaštićenih laguna i zaljeva, te izumrli školjkaši, rudisti, stanovnici izloženijih i jače uzburkanih podmorskih područja. Uz njih su ovdje živjeli i drugi morski organizmi - od jednostaničnih foraminifera, preko koralja, hidrozoa, puževa, mahovnjaka, ježinaca, sve do morskih kralježnjaka. Valovi su razarali karbonatne skelete uginulih biljaka i životinja, te je od njih nastajao pijesak i mulj. Taložni je sustav lagano tonuo, no bazen su zapunjavali novi karbonatni talozi. Tako je u vrijeme postojanja platforme na njoj istaložen 5 do 8 kilometara debeo slijed karbonatnih stijena. Putovanje Afričke ploče prema sjeveru, dovelo je do pritisaka i izdizanja velikih planinskih lanaca, od Alpa i Dinarida, sve do Himalaja. Tako je, prije četrdesetak milijuna godina prestala postojati Jadranska karbonatna platforma, kolijevka naših Krških Dinarida. Tijekom razdoblja kvartara, u vrijeme velike oledbe, morska se razina snizila te je sjeverni dio Jadrana presušio. U to je vrijeme duž naše obale i otoka nastao niz špilja i jama, ali i riječne (fluvijalne) i riječno-ledenjačke (fluvio-glacijalne) taložine, od kojih neke možemo vidjeti i u Nacionalnom parku Mljet, te na istočnom rubu otoka.
Cijeli otok predstavlja boranu strukturu čija se os pruža paralelno obali, a ispresijecan je rasjedima (crvene linije na karti), među kojima su najbrojniji oni okomiti na pružanje otoka.
( Geološka karta otoka Mljeta; Osnovna geološka karta, listovi Korčula i Ston )

Program GEOLOŠKA BAŠTINA OTOKA MLJETA nadovezuje se na projekt prezentiranja prirodoslovne baštine, koji je 1997. inicirao g. Marin Perković. Početne geološke ideje pomogao je oblikovati akademik Ivan Gušić. Prve geološke uzorke prikupili su djelatnici Hrvatskog geološkog instituta, dr.sc. Dubravko Matičec, dipl.ing. Ladislav Fuček i dr.sc. Antun Husinec, danas profesor  univerziteta St. Lawrence u SAD. Tad je odabrano deset uzoraka stijena različite geološke starosti s otoka Mljeta i načinjena je njihova mikropaleontološka i sedimentološka analiza, te prvi prijedlog za idejno rješenje geološkog lokaliteta.
U lipnju 2009., u dogovoru s ravnateljem NP Mljet, g. Osvinom Pečarom, te g. Marinom Perkovićem obnovljene su aktivnosti oko prikupljanja geoloških sadržaja. Rad na ovom programu zamišljen je kroz projektne cjeline sa sljedećim ciljevima:

  1. Nadopuniti uzorke stijena za prvi geološki lokalitet u blizini upravne zgrade Parka, te načiniti idejna rješenja za poučne table, kako bi se posjetiteljima prikazala geološka povijest otoka Mljeta, te označio položaj uzoraka u prostoru i vremenu.
  2. Načiniti prijedlog geoloških točaka i idejno rješenje tabli uz poučne staze.
  3. Prikupiti zbirku stijena i fotografija s geološkim sadržajima za privremeni ili stalni izložbeni postav.
  4. Načiniti Geološki vodič NP Mljet, kao samostalnu ediciju, ili dio Prirodoslovnog vodiča.

 

PROJEKTNA CJELINA: "NADOPUNA I DOVRŠETAK GEOLOŠKOG LOKALITETA S UZORCIMA KARAKTERISTIČNIH STIJENA I NJIHOVIM OPISOM, TE DIZAJN POUČNOG PANOA"
Naručitelj Projekta: Nacionalni park Mljet
Izvođač: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geološki odsjek, Geološko-paleontološki zavod
Glavni istraživač: Prof.dr.sc. Jasenka Sremac
Istraživač: Dipl.inž. Karmen Fio

 

IZVJEŠĆE O RADU U 2009. GODINI

 

Projekt "NADOPUNA I DOVRŠETAK GEOLOŠKOG LOKALITETA S UZORCIMA KARAKTERISTIČNIH STIJENA I NJIHOVIM OPISOM, TE DIZAJN POUČNOG PANOA" dogovoren je u svibnju 2009. godine, s rokom završetka idejnog rješenja do 1. kolovoza 2009. godine.

Početne ideje:

Ideja o prezentiranju geoloških sadržaja datira iz 1997. godine, kad su početne geološke ideje pomogli osmisliti akademik Ivan Gušić (PMF, Zagreb) i geolozi Hrvatskog geološkog instituta, na poziv g. Marina Perkovića. Tijekom sljedećih godina prikupljeno je deset uzoraka stijena različite starosti, priređena topografska karta otoka Mljeta s položajem uzorkovanih stijena i dijelom je uređen geološki lokalitet na kojem su načinjena postolja za uzorke. Iz prikupljenih stijena načinjeni su mikroskopski preparati, te je utvrđena njihova relativna starost, na temelju koje je određen i njihov redoslijed na geološkom lokalitetu.

Terenski rad na Projektu:

Tijekom prve etape rada na projektu, u lipnju 2009., na Mljetu su boravile J. Sremac i K. Fio. Tada su prikupljeni uzorci kojima je dopunjena zbirka stijena za geološki lokalitet, kako bi se široj javnosti prikazale stijene iz što raznolikijih okoliša. Uzorci vapnenaca, dolomita, pješčenjaka, breča i siga, koje pokrivaju raspon starosti od jure do kvartara pripremljeni su za preraspodjelu na dvanaest postojećih postolja. U izvođenju terenskog rada pomogli su nam djelatnici Nacionalnog parka u organizaciji ravnatelja, g. Osvina Pečara i idejnog začetnika projekta g. Marina Perkovića.

Idejno rješenje lokaliteta:

Geološki fenomeni važan su dio krajolika otoka Mljeta, čija ljepota i značenje često promaknu neupućenom posjetitelju. Stoga je načinjeno idejno rješenje poučnih tabli za geološki lokalitet, kojima je cilj objasniti temeljne geološke pojmove i prosječnom posjetitelju približiti geološku povijest i osnovnu građu otoka. Idejno rješenje lokaliteta uključuje dizajn poučnih panoa, kako slijedi:

  1. Geološki stup na ulazu u lokalitet, na kojem se objašnjavaju razdoblja geološke prošlosti i označava starosni položaj izloženih uzoraka.
  2. Središnja poučna ploča, koja sadrži pojednostavljenu topografsku kartu otoka s geografskim položajem i geološku kartu otoka s vidljivim rasporedom izloženih stijena i tektonskih struktura
  3. Dvanaest poučnih tabli, po jedna uz svaki uzorak stijene. Table sadrže opis uzorka, njegov starosni raspon i položaj u geološkom stupu, te fotografiju i opis nekog atraktivnog geološkog fenomena s otoka Mljeta, vezanu uz odgovarajuće geološko razdoblje.
  4. Pozivnu tablu, koja bi se smjestila uz glavnu cestu, te upućivala posjetitelje prema geološkom lokalitetu.
  5. Promotivni letak s temeljnim geološkim informacijama s područja Nacionalnog parka.

Pojašnjenje sadržaja tabli i temeljne smjernice za nastavak istraživanja:

Geološka prošlost otoka Mljeta kroz stijene na površini otoka nudi dokaze o brojnim zbivanjima od razdoblja jure (prije 150 milijuna godina) do danas. Jurske i kredne stijene na Mljetu nastajale su u plitkomorskim morskim okolišima, dok su kvartarne taložine povezane s kontinentalnim okolišima, od špilja do vodenih tokova.
Obala otoka ističe se razvedenošću i složenim reljefom, a duž obale i na otočićima vidljive su tektonske strukture (bore, rasjedi). Krški su oblici (špilje, vrtače, ponori, krška polja) vidljivi po cijelom otoku. Mljetska su jezera po svom postanku i napajanju jedinstvena u regiji. Fenomen su prirode, zanimljiv i prirodoslovcima i posjetiteljima Parka. U stijenama otoka Mljeta nađu se brojni fosili (vapnenačke alge, foraminifere, puževi, školjkaši, ostrakodi, bodljikaši i ribe), od kojih su mnogi vidljivi prostim okom, dok se drugi proučavaju pod mikroskopom. Plitkomorski okoliši mezozojske ere, baš poput današnjih, bili su vrlo raznoliki, a danas se mogu prepoznati po različitim fosilnim zajednicama i teksturnim obilježjima sedimentnih stijena. Jedan od primjera su bušotine litoralne infaune vidljive u blizini Pristaništa, koje se izmjenjuju s laminiranim biolititima - stromatolitima ili brahiopodne kokine, olujne nakupine stradalih ramenonožaca vidljive na plaži kod Solina. Neki od ovih fenomena osobito su atraktivni, te u nastavku Projekta predlažemo da se označe duž poučnih staza na samom otoku, a nadamo se, u završnoj fazi Projekta, i izradi Geološkog vodiča - tiskane knjižice koja bi obuhvatila sve geološke spoznaje o otoku Mljetu, posebice njegovom zapadnom dijelu.

( Borana struktura ) ( Rudistna kokina )

 

IZVJEŠĆE
O OBAVLJENOM TERENSKOM RADU

 

( Sige )

U vremenskom razdoblju od 28. rujna do 2. listopada 2009.g. obavljena su terenska istraživanja u području Nacionalnog parka Mljet, u sklopu izrade poučnih staza za Park, te izrade diplomskog rada apsolventice geologije Maje Hrustić na Prirodolovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
U sklopu posjeta dovršeno je postavljanje uzoraka na geološki lokalitet u području Pristaništa, te su prikupljeni uzorci koji su nedostajali. Uzorci su smješteni na pozicije i cementom pričvršćeni na odgovarajuću podlogu zahvaljujući suradnicima iz Parka. Isto tako, obavljeno je čišćenje lokaliteta od vegetacije, te čišćenje samog prilaznog puta prema geološkom lokalitetu.
U svrhu izrade poučnih staza obilažene su staze u području mjesta Polače, putevi od Polača prema Pristaništu, Goveđarima i Pomeni, staze koje okružuju Veliko i Malo jezero, te većina sporednih puteva između spomenutih lokaliteta. Osmišljene su tematike i izgled tabli za poučne staze na osam lokacija, pri čemu se vodilo računa da se table smjeste na dostupnim i češće posjećivanim mjestima unutar Parka.
Maja Hrustić, apsolventica, odradila je terenski dio svog diplomskog rada, radnog naslova: "Mogućnosti i potencijal NP Mljet kao geoparka", rezultate kojeg ćemo proslijediti Upravi po završetku.

 

IZVJEŠĆE O RADU U 2010. GODINI

Tijekom 2010. J. Sremac i K. Fio pripremile su prezentaciju za simpozij "Dani Branimira Gušića", koji je održan na Mljetu od 3. do 7. listopada 2010. Različite aktivnosti, pa i geološki sadržaji, dio su  izložbe "Mljet 1960.-2010." u Gliptoteci HAZU u Zagrebu (11. do 26. studenog 2010.), čiji je autor mr.sc. Marin Perković.